Kulturno nasleđe Najčitanije 

205 godina od smrti narodnog junaka Jovana Kursule

Predstavnici grada Kraljeva, vojske i Društva za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije polaganjem venaca i parastosom obeležili su 205 godina od smrti narodnog junaka i Karađorđevog vojvode, Jovana Petrovića- Kursule. Parastos je služen na njegovom grobu, u porti crkve u Cvetkama.

“Kursula nije mit. Kursula je istorijska ličnost koju je iznedrio ovaj narod, ovde ispod Kotlenika. Njegova dela i junaštvo pamćeni su vekovima i to je od njegovog imena i dela stvorilo legendu kojom se ponosimo,” rekao je dr Milan Matijević, predsednik Društva za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, koje nosi ime Jovana Kursule.
“Naše društvo sa ponosom nosi ime ovog junaka,” dodaje Matijević.

Prema legendi, Jovan Petrović se još kao dečak odlikovao hrabrošću. U lovu je, toljagom koju je nosio o ramenu, ubio vuka. Pored toga što je bio junačan bio je i ponosan, nikada nije trpeo poniženja i nepravdu, ali nije voleo ni da vlada i komanduje, zbog čega je često dolazio u sukob sa turskim kabadahijama. Tako je, jedne noći, iz osvete ubio subašu Omera iz Miločaja, koji je ubio njegovu strinu Jelenu. I to je bio kraj Jovanovom mirnom životu, jer tada beži u hajduke.

1805. godine učestvovao je u bojevima u Čačku i Karanovcu (današnjem Kraljevu), a kada nije bilo bojeva štitio je srpsko stanovništvo od napada turskih pljačkaša i nasilnika. Nije se plašio ni puške ni sablje i u boj je uvek išao na konju.

1810. godine u boju na Varvarinskom polju ubija poznatog turskog megdandžiju “Crnog Arapina”, koga su se srpski junaci plašili. Tada i dobija nadimak Kursula, jer je pre odlaska na megdan rekao Karađorđu: „ E, pa baš dobro, Gospodaru, ja ću ići, jer i ‘nako je mene Bog odredio da se kusuram s Turcima”. I po toj reči “kusuram”, sva vojska i sve srpske starešine prozovu ga „Kusurlija — Kursula”.

Umro je u svom selu Cvetke 1813. godine, deset dana nakon boja na Deligradu, od rana koje je u tom boju dobio. Sahranjen je u porti crkve u Cvetkama. Njegovi potomci koji se prezivaju Kursulić danas su rasuti širom sveta, a u Cvetkama ih je malo ostalo.

U porti crkve u Cvetkama nalazi se i Spomen soba posvećena Jovanu Kursuli, gde je izloženo nekoliko predmeta koji su njemu pripadali i gde je prikazana arhivska građa koja govori o njegovom životu i bitkama u kojima je učestvovao.

Nova crkva u Cvetkama posvećena je Svetom apostolu Pavlu, a pored nje, u blizini groba Jovana Kursule, nalazi se i crkva brvnara koja je zaštićeno kulturno dobro. Nju su upravo Kursula i drugi ratnici preneli tokom noći, iz obližnjeg ravničarskog sela Obrva, u Cvetke, na obronke Kotlenika, kako bi je sačuvali od razaranja Turaka. Crkva je danas pod zaštitom Spomenika kulture u Kraljevu.

Projekat je finansiran iz budžeta grada Kraljeva. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

Share

Povezani postovi