Društvo Najčitanije 

Dr Barlov o pravilnom razvoju dece

U ambulantama u Kraljevu sve je više dece školskog uzrasta koja imaju deformitet kičme. Sve je više i dece koja moraju da nose mider kako bi korigovali deformitete ili da se, kao krajnji vid lečenja, podvrgnu operativnom zahvatu, ističe dr Stanko Barlov, specijalista dečje hirurgije i dečje ortopedije u Opštoj bolnici “Studenica” u Kraljevu. On naglašava da kada deca dođu kod njega on vidi i leči posledice a da bi se problem rešio treba otkloniti njegove uzroke. Jedan od glavnih uzroka je nedostatak fizičke aktivnosti.

“Kada nema sporta onda se kod dece javlja slabost muskulature, sklonost raznim deformitetima i gojaznošću. Kičma, koja ima četiri skoka rasta, u detinjstvu se sve više povija na jednu ili drugu stranu i nastaju kifoze ili skolioze. To su posledice neaktivnosti, nebavljenja sportom, beskonačne upotrebe kompjutera, laptopova, telefona i društvenih mreža. Deca više vremena provode sa telefonom nego sa drugarima, roditeljima, rođacima, prijateljima… Sami se uvlače u svoju ljušturu. To važi za celu Srbiju. Nije to nikakva ekskluziva ovog grada,” ističe dr Barlov.

On naglašava da roditelji danas sve manje imaju vremena, volje, razumevanja, intelekta, da se bave decom na pravi način, i deca često već od prve godine života počinju da usvajaju loše navike.

“Majke ne žele, ili ne umeju, ili im treba pomoći na odgovarajući način, da bebama pevuše pred spavanje, da se maze sa njima, a ne da, kada zaplaču, stavljaju telefon ispred njih. Bebe se tada vezuju za zvuk ili pokret koji im privlači pažnju i kada im uzmete telefon onda je vriska do besvesti,” kaže dr Barlov.

On dodaje da je i prosveta godinama unazad zakazala u rešavanju tog problema. I osnovci i srednjoškolci, iako su različite visine, sede u istim klupama, školske torbe su sve teže, a mnogi nastavnici fizičke kulture ne rade adekvatno sa decom.

“Ja se sećam kada sam bio dete, u staroj Jugoslaviji, imali smo obavezan sportski dan. Sada učenici odlaze samo na ekskurzije koje su obesmišljene i sadržajem i ponašanjem, gde su poroci prisutni. Treba da se vrati obavezan sportski dan,” smatra Barlov.

Koliko su deca sve manje fizički aktivna govori i podatak da, dok broj deformiteta kičmenog stuba raste, smanjuje se broj povreda, poput preloma koji se uspešno rešavaju, jer deca sve manje trče, nespremna su za rolere, bicikle itd. i ako padnu onda se samo dobro ugruvaju.

Dr Barlov podseća da je dobro što u Kraljevu postoji dovoljno školica sporta za decu od četiri do sedam godina što je odličan period za početak bavljenja nekim sportom.

“Nisu svi sportovi ni podesni za pravilan razvoj dece. Za kičmu i deformitete podesni su bazični sportovi, sve vrste gimnastika, sportska, ritmička, korektivna, balet, folklor, borilački sportovi, odbojka i plivanje koje je najbolje jer ravnomerno razvija čitavu muskulaturu. Košarka i fudbal nisu podesni ali to ne znači da deca ne treba da se bave njima, jer bolje je i to nego da sede u kući u nekom neprirodnom položaju ,” pojašnjava poznati dečji hirurg i ortoped.

Važno je i da roditelji obrate pažnju da li se njihova deca razvijaju pravilno, naročito u periodu adolescencije kada deca ubrzano rastu i kada se devojčice, kod kojih su deformiteti češći, povlače u kupatilo i kriju od roditelja. Dovoljno je da saviju dete i vide da li ima rebarnu grbu i ako uoče neku nepravilnost odvedu ga kod lekara. Korisni su i sistematski pregledi koji takođe treba da budu signal da se dete na vreme odvede kod lekara koji će da preporuči primenu odgovarajućih mera, korektivnu gimnastiku, nošenje midera ili u krajnjem slučaju hiruršku intervenciju, koja često traje dva do četiri sata i prilično košta državu i građane, pa je i u ovom slučaju najskuplje lečiti posledice.

“Kada se uoče na vreme, deformiteti mogu da se drže pod kontrolom i da se dovedu na meru koja je prihvatljiva. Ako je deformitet posledica insuficijencije muskulature, vežbanjem kičmeni stub može da se vrati u balans i da se deformitet više ne primećuje,” objašnjava dr Barlov.

On dodaje da je najgore ne obraćati pažnju na problem i ne raditi ništa i naglašava da ne može da se reši u ambulanti dečje ortopedije već treba otklanjati njegove uzroke, za šta je potrebno ozbiljno angažovanje države i društva.

Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Kraljeva. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Share

Povezani postovi