Društvo Najčitanije 

Osamdeset godina prijateljstva Kraljeva i Maribora

Kraljevčani su stanovnicima Novog Goražda u teškim danima Drugog svetskog rata darovali slobodu a stanovnicima Maribora utočište i novi dom. Tokom 1941. godine u Srbiju i Hrvatsku stiglo je između 18 000 i 19 000 Slovenaca koje su Nemci proterali iz Štajerske, a među njima nešto više od 4000 Mariborčana. Oni su novi dom tražili i našli u opštinama zapadne Srbije, a ruku spasa i prijateljstva pružilo im je i Kraljevo, tačnije pojedine kraljevačke porodice koje su ih primile u svoj dom. Tako je počela priča o bratstvu i prijateljstvu grada na Ibru i grada na Dravi. Kako se to prijateljstvo razvijalo i kako je krunisano potpisivanjem Povelje o bratimljenju dokumentovale su Ibarske novosti.

U arhiviranom broju Ibarskih novosti iz oktobra 1970. godine zapisano je:

“U oklopnom mercedesu 27. aprila 1941. godine Adolf Hitler je posetio Maribor i svom namesniku rekao: “Napravite mi donju Štajersku opet Nemačkom.” Onda je napravljen plan iseljavanja Slovenaca. U prvoj etapi, u junu 1941. godine trebalo je iseliti 5000 Slovenaca, intelektualaca u Srbiju, u drugoj u avgustu 1941. godine 25 000 Slovenaca u Hrvatsku, a u trećoj 65 000 seljaka iz Štajerske i 88 000 iz Gorenjske u Srbiju i Hrvatsku…”
Plan nije sproveden u potpunosti, tako da je u Srbiju i Hrvatsku, vagonima za stoku uglavnom, stiglo između 18 000 i 19 000 Slovenaca, a njih oko 4000 bilo je iz Maribora.

U Srbiju su iz Slovenije poneli samo ono što je moglo da stane u jedan ranac i svoje znanje i goli život. U teškim ratnim godinama krov nad glavom pronašli su u srpskim porodicama iz šesnaest opština zapadne Srbije. Jedna od tih opština bila je Kraljevo. Neki od njih ipak nisu uspeli da pobegnu od smrti i Nemci su ih streljali zajedno sa mnogobrojnim Kraljevčanima u oktobru 1941. Streljano je tada sedamdeset Slovenaca, beleže Ibarske novosti i taj podatak.



Kada se rat završio i iseljenici iz Maribora vratili svojim kućama ostala su mnoga prijateljstva njih i Kraljevčana i svake godine su bar jednom dolazili u Kraljevo da ih posete. Dugo se razmišljalo o razvoju saradnje ova dva grada a onda se sve konkretizovalo 1970. godine.

Najpre je delegacija iz Kraljeva prisustvovala proslavi dvadeset pet godina od oslobođenja Maribora i Celja u maju 1970. godine i tada je dogovoreno da Voz “Bratstvo- jedinstvo” sa više od pet stotina Slovenaca doputuje u Kraljevo iz Slovenije u vreme kraljevačkih oktobarskih svečanosti i da se izvrše pripreme za bratimljenje ova dva grada.

Nedugo nakon toga Skupština Opštine Kraljevo donela je 21. septembra 1970. godine odluku o bratimljenju ova dva grada i Povelja o bratimljenju zvanično je potpisana 14. oktobra iste godine, na svečanoj Sednici Skupštine Kraljeva. U tekstu Povelje između ostalog pisalo je :
“ U ime mrtvih-radi života, u ime stradanja- posvećena miru, socijalizmu i bratstvu i jedinstvu jugoslovenskih naroda, ova povelja je izraz naših obaveza i zaloga srećnije budućnosti naše.”



Predsednik Skupštine opštine Maribor, Mirko Žlender, tada je, kako je zapisano u Ibarskim novostima, izjavio:
“Slovenci u graničnom području sa germanskim življem bili su 1941. godine na smrt osuđen narod- žrtve genocida. Vašoj spremnosti, humanosti i odanosti, čovečanskoj i bratskoj solidarnosti vaših porodica pripada zasluga da su naši iseljenici ostali i izdržali. Kod vas su našli drugi dom.”

Slovenci koji su tada Vozom “Bratstvo-jedinstvo” doputovali, u Kraljevu su boravili četiri dana. Posetili su manastire Žiču, Studenicu, izletišta Goč i Matarušku Banju, radne kolektive Fabrike vagona, Magnohroma, Stoteksa i Jasena, kao i sela Konarevo, Vrbu, Lađevce, Godačicu, Vitkovac i Ušće.

Da im je Kraljevo pomoglo u teškim godinama rata zapamtili su i sedamdeset godina kasnije kada je Kraljevo pogodio razorni zemljotres a značajna pomoć stigla je upravo iz Maribora. Želja potpisnika Povelje o bratimljenju time je ispunjena jer su govorili tada da bratski i prijateljski odnosi ova dva grada treba da se prenose na mlađe generacije i neguju a saradnja da se razvija i širi.

“Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Kraljeva. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva
.”

Share

Povezani postovi