Društvo Kulturno nasleđe Najčitanije 

14. oktobar 1941. ne sme biti zaboravljen

Komemorativnom sednicom počelo je obeležavanje 14. oktobra u Kraljevu, dana kada je pre sedamdeset sedam godina streljano više od dve hiljade Kraljevčana i ljudi koji su se u Kraljevu tada zatekli.

Streljanje je počelo 15. oktobra po naredbi nemačkog komandanta da se za jednog ubijenog Nemca ubije 100 Srba, a za ranjenog 50. Bilo je tada nekoliko pokušaja da se tragedija izbegne ili umanji ali bez rezultata. Partizani su poslali ultimativni zahtev Nemcima nedelju dana pre početka streljanja, kraljevački uglednici Radoslav Vesnić i Mile Radovanović obraćali su se partizanskim i četničkim komandantima, vladika Nikolaj Velimirović uputio je molbe Dragoljubu Mihajloviću, ali streljanje je obustavljeno tek 20. oktobra kada je opsada oslobodilačkih snaga oko kraljevačke varoši popustila.

U Kraljevu je tada živelo između 12 000 i 15 000 ljudi, a početkom rata privremeno utočište je tu pronašlo i više od tri hiljade izbeglica iz drugih mesta koja su Nemci okupirali. Grad je tog oktobra 1941. godine bio obavijen crnim maramama i barjacima.

“Zbog načina prikupljanja talaca i zbog posledica po grad, mesto zločina nije bilo samo stratište na kome su oni streljani, već je mesto zločina bio ceo grad. Jedina krivica streljanih bila je što su se zadesili u jednom nesrećnom gradu koji se ponadao slobodi. Kraljevački varošani nisu verovali da će im oduzeti uboge živote zato što je grad bio okružen onima koji nisu razumeli da je trenutak osvajanja slobode pogrešno izabran, te da će cena takvog osvajanja biti prevelika i nepregledna,” rekao je Ljubodrag P. Ristić, viši naučni saradnik Balkanološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu, rođen u Kraljevu.

Dr Ristić ističe da obično svoje pretke pamte samo tri naredne generacije i da grad Kraljevo ne sme da dozvoli da se isto to dogodi sa 14. oktobrom 1941. godine, jer kako naglašava potiskivanje onog što se ne može pojmiti, što nije blisko čoveku i čovečnosti, jeste nasilje nad sopstvenom istorijom.

“Kada svedoka istorije više ne bude, kada papir polako požuti, a slova izblede i postanu nečitljiva, kada sve knjige stanu na jednu eksternu memoriju, hoće li doći trenutak kada više nećemo znati i nećemo se sećati šta se desilo sa one strane pruge, zapadno od fabričkih hala, ispred grdičkog brda. Hoće li to biti trenutak sopstvenog zaborava iza koga ne može ostati ništa drugo osim pitanja kuda dalje,” pita Ristić.

Po završetku Komemorativne sednice gradski funkcioneri su sa decom iz Osnovne škole “Sveti Sava” i predstavnicima “Rotari kluba” simbolično pustili 77 balona.

Zatim su se svi uputili ka Spomen groblju, gde su mnogi građani već palili sveće svojim stradalim precima. Nakon oglašavanja sirene i ispaljenog počasnog plotuna usledilo je polaganje venaca.

U ime grada Kraljeva vence su položili gradonačelnik dr Predrag Terzić i predsednik Skupštine grada Kraljeva Nenad Marković, sa svojim zamenicima Vukmanom Rakočevićem i Vladimirom Mimovićem.

U ime Raškog upravnog okruga vence je položio načelnik Nebojša Simović sa saradnicima.

Vence su položili i predstavnici Druge brigade kopnene vojske Srbije, Policijske uprave Kraljevo i Odreda Žandarmerije, zatim Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Republike Srbije sa predsednikom dr Željkom Zirojevićem i učesnikom Narodnooslobodilačkog rata Radomirom Katićem, predstavnici drugih udruženja i građani.

Usledio je zatim parastos koji su služili sveštenici Eparhije žičke, obraćanje gradonačelnika Kraljeva dr Predraga Terzića i Scenski oratorijum “Poručili su nam” koji su izveli glumci Kraljevačkog pozorišta, a inscenaciju je pripremio Miodrag Dinulović. Obeležavanju 14. oktobra u Kraljevu prisustvovao je i veliki broj učenika iz kraljevačkih škola.

Projekat je finansiran iz budžeta grada Kraljeva. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Share

Povezani postovi